Lika – Krajolik s tisuću prirodnih ljepota

Voda i samo voda! Gdje god kreneš jezera, rijeke, slapovi, brzaci.  Ponegdje potpuno prozirna i mirna, a  onda samo nekoliko desetaka metara dalje potpuno poludjela, skoro pa nemoguća  u poimanju prirodne stvarnosti, granicama mogućeg i postojećeg. Doživljaj je obilaziti Liku, gledati  tu vodu Plitvičkih jezera i Rastoka  kako se kotrlja u svom koritu, malo po malo, a onda sve žešće, stremeći prema  litici koja će je sunovratiti u bezdanu sedrenih stijena, izazivajući zaglušujući huk.

Slapovi Plitvička jezera

                                                              Dobro došli na Plitvička jezera!

“Čuvajte ovo što imate i u pohode će vam dolaziti gospoda iz cijeloga svijeta”- bile su to riječi Crne kraljice prije negoli ih je zauvijek napustila.

Prema legendi Crna kraljica je ispunila svoje obećanje, ali i lički puk kojeg je pomogla i zadužila  kada je najviše trebalo. Zauzvrat su odano nastavili čuvati svoj komadić zemljanog raja, bogate šume, plodne doline i čarobna jezera.

“Da, Plitvička jezera su zaista rijedak  prirodni fenomen, najljepša u Hrvatskoj, a zasigurno  i šire. Nalaze se u  gorskom dijelu Hrvatske, u Lici i prirodna su rijetkost čiju vodenu snagu  dolaze vidjeti i doživjeti posjetitelji iz cijelog svijeta “– uvodno je započela Ines Milić,  vrsna poznavateljica hrvatske prirodne i kulturne baštine.

Gledajući prizore oko sebe priroda se uistinu poigrala. Čarobno je  povezala veliki vodeni sustav u jednu cjelinu, stvorivši prostrana jezera, razigrane   slapove i moćne  vodopade  raskošnih oblika. Plitvička jezera sastoje se od dvanaest Gornjih i četiri Donja jezera, ukupno njih 16, međusobno povezanih kaskadnim brzacima i slapovima.

Jezera su nastala rastom sedrenih barijera koje su i dalje aktivne, neprestano mijenjajući  izgled jezera i slapova čija se starost procjenjuje  između 6000 i 7000 godina što odgovara vremenu nakon  zadnjeg ledenog doba.

Plitvička jezera

Međutim, ljudima ovog kraja nije nedostajalo mašte. Najdraže im je bilo nakon teškog fizičkog rada sjesti oko otvorene vatre, izmišljati i pričati priče o nadnaravnim bićima, pa tako i o Crnoj kraljici koja je svojim nadnaravnim moćima stvorila  Plitvička  jezera.

                                                               Legenda o Crnoj kraljici

Vladala je duga i mukotrpna suša, čak  ni u Crnoj rijeci više nije bilo vode, a nekad je napajala  cijeli kraj.  Ljudi i životinje vapile su za kapljicom vode, a biljke su svoje zelene vlati okrenule prema zemlji.  Molili su Ličani za kišu svakodnevno, iskreno, iz dubine duše, ali bez uspjeha, sve do jednog dana. Šetajući  vilinskom dolinom njihove  vapaje je čula Crna kraljica. Smilovala se i poslala im  kišu praćenu jakom grmljavinom i  olujnim vjetrom. Voda je počela izvirati iz svake  zemljane pore sve dok   Crna rijeka nije nabujala toliko da se počela prelijevati iz  korita. Stvorilo se prvo jezero “isprošeno” od naroda i Ličani ga nazvaše  Prošćansko jezero!

“Na Gornjim jezerima se nalaze  dva najveća jezerska sustava Prošćansko jezero i Kozjak – najveće i najdublje (47 m) od svih. Kozjakom plove brodovi te se nakon njegovog prelaska dalje nastavlja šetnjom  prema Gradinskom jezeru  odakle se otvaraju sasvim novi prizori kaskadnih slapova Burgeti, Mali i Veliki prštavac” – objašnjava Milić i nastavlja:

“Na samom kraju Donjih jezera pada Veliki slap, koji se vodom napaja iz potoka Plitvice. Najveći je slap u Hrvatskoj, visok 78 m čija se snaga vode pretvara u beskrajan niz svjetlucavih kapljica, toliko moćnih da bez obzira na naizgled lepršavi pad stvara grmljavinski huk.”

Plitvička jezera najbogatija su vodom u proljeće i jesen, nekoliko dana poslije kiše kada nabujali podzemni valovi izbace  velike količine vode i na površini  zapršte u velikim  slapovima. Međutim, svako godišnje doba ima svoje posebnosti. Jesen  donosi mnogo šarenila i raznolikosti. Okolna vegetacija buja u zelenim, žutim, crvenim i smeđim bojama koje se lome i preklapaju u svakoj vodenoj pori.

Tijekom zime  voda se umiri, odmori i predahne od igre. Zamrznute  slapove, prekrije  snijeg   pretvarajući ih  u ledene skulpture praveći od cijelog prostora ledeno bijelu bajku. Proljeće na Plitvicama ponovo donosi novi život pun zeleno – plave raskoši . Na površini kristalno bistre vode preslikavaju se zelena stable i okolne biljke, plavo nebo i bijeli oblačići.

Nekad se sklad i potpunost života  doživljavala  pričanjem priča o lijepim i dobrim vilama, a danas, u ovo moderno doba, posjetitelji  ga  uspoređuju s boravkom  na Plitvičkim jezerima.

                                                                  Rastoke – Male Plitvice

Rastoke Hrvatska

Nakon Plitvica put nas vodi sjevernije, u tridesetak kilometara udaljene Rastoke koje zbog sličnosti s Plitvičkim jezerima  od milja zovu i Male Plitvice. Ovo će malo mjesto oduševiti svakog , pa i nenamjernog putnika koji prolazi magistralnom cestom D1 Karlovac- Plitvička jezera.  U središtu Rastoka se susreću dvije rijeke.  Tu se Slunjčica  preko sedrenih stijena pretače u rijeku Koranu, stvarajući pritom nemirne brzace, slapove i mirna jezerca.

Kako su živjeli stari Ličani?

“Vilina kosa, Buk i Hrvojev slap najveći su i najimpozantniji slapovi nad kojima se prostire to malo, romantično mjesto. S obzirom na bogatstvo vode podizale su se tu prije nekih tristotinjak godina kuće s vodenicama.  Skoro je  svaka kuća imala mlin od kojih su mlinari sa svojim obiteljima lijepo živjeli.  Muškarci su vrijeme provodili u mlinu, a žene pazeći na djecu i radeći po kući i oko nje. Ustajale su ranom zorom, obilazile stoku, muzle mlijeko, pravile sir- basu, ložile vatru, mijesile proju – domaći  kruh i pekle ga pod pekom na otvorenom kominu. Kuhale su krumpir, divljač ili zelje sa suhim mesom u velikom loncu jer trebalo je pojesti nešto toplo i nahraniti veliku obitelj nakon napornog dana” – dočara je Milić nekadašnju domaćinsku atmosferu, osvrnuvši se i na ljude koji su morali priječi dug put kako bi na konjima donijeli vreće žita i samljeli ga u najbližem mlinu. “Dolazili su pred vodenicu i na red čekali satima, a ponekad i danima. Pričalo se tu, raspredalio o polju, žitu, urodu, vjenčanjima i rođenjima, radovalo se i zajedno plakalo.”

Rastoke Hrvatska

Tradicionalno izgrađene  drvene kuće i danas su tu na sedrenim stijenama, ali imaju drugu  namjenu. U lijepo uređenim kućicama gostoljubive domaćice dočekuju goste, želeći im dočarati  prošlost i pokazati sadašnjost Rastoka.

Ovo malo mjesto okruženo je  hukom vode, a nakon zime, u proljeće i mirisom zelenih livada i rascvalim cvjetovima jabuka, krušaka i šljiva. Istina, nema više u tim kućama  starih mlinara, ali ostao je u njima  još duboki trag prošlog vremena koji se dalje prenosi u pričama i legendama.

Hrvojev slap, najveći je od svih, a dobio je ime po Hrvoju, kršnom i lijepom momku koji se zbog nesretne ljubavi bacio s tog slapa u rijeku. Drugi,  prelijepi kaskadni slap Vilina kosa  dobio je ime po vilama  koje bi tijekom noći mlinarima krale konje i zaigrano jahale po obližnjim planinama.  Ujutro bi mlinari u čudu promatrali svoje premorene, ali prelijepe konje. Istimarena tijela sjajila su im se na ranojutarnjem suncu, a guste grive uredno ispletene u  duge pletenice. I tako je slap dobio ime Vilina kosa jer srebrom optočene vodene kapljice podsjećaju na raskošnu boju viline kose.

Rastoke-Male - Plitvice- Hrvatska

Lika – puna adrenalina

Šetaju se i danas Likom, ali ne više vile, već mnogobrojni gosti . Obilaze Liku, penju po  obližnjim planinama Velebitu, Maloj  i Velikoj  Kapeli i Plješivici, uživaju u zelenim  šumama, istražuju  prostrane livade po Krbavskom polju, kajakare po rijekama, Gackoj, Korani i Slunjčici, spuštaju  do izvora i kupaju u kristalno bistroj  vodi čije će ugodno milovanje još dugo osjećati na svojoj koži.

Možda biste to voljeli i vi?

 

 

 

Ususret izboru Najuspješnija žena i Najuspješniji  muškarca 21. stoljeća

Slađanu Obradović Petrović, PR i marketing menadžericu ne treba osobno poznavati da bi osjetili njezinu snagu,  sposobnosti i kreativnost jer radi se o ženi  koja je svojim idejama i radom zagazila u 21. stoljeće i prije nego li je i nastupilo, slaveći njegov dolazak svojim dinamikom, upornošću,  ali i osobnošću,  nesebično, široko ispružene ruke vodeći sa sobom i sve one  žene koji su joj se na tom   putu željeli pridružiti, a potom i muškarce. Vrijedne i hrabre ljude koji su svojim radom i inovativnošću  zaslužili nominaciju, a tijekom godina održavanja, mnogi od njih i titulu  Najuspješnija žena i Najuspješniji muškarac 21. stoljeća.

Najžena i Najmuškarac 2019
Najžena  i Najmuškarac XXI. stoljeća

Naime, već devetnaestu  godinu za redom Slađanu Obradović Petrović iz godine u godinu koordinira velikim poslovnim projektom, okupljanjem  Najuspješnija žena  i Najuspješniji  muškarac  21.  stoljeća. Manifestacija se održava u Beogradu i okuplja poslovni cream de la cream biznisa iz cijele regije počevši s okupljanjem žena  poduzetnice, a od prošle godine i  gospodu biznismene iz Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Crne Gore, Slovenije,Grčke,Italije, Australije, Amerike.

Najžena i Najmuškarac 2019
Za uspješne i koji se tako osjećaju

Okupiti  na jednom mjestu  toliko pozitivnih, ambicioznih  i proaktivnih poslovnih  ljudi, omogućavati  im razmjenu znanja i iskustva, poticati ih u širenju osobnih i poslovnih  granica, kreiranju posebnosti u branši mogu samo nesebični, duhom i umom otvoreni ljudi, misionari, a za Slađanu to možemo uistinu i kazati, jednako  kao i za sve one poslovno hrabre ljude koji svojom nazočnošću obogaćuju ovo okupljanje.

Prema njihovim riječima  velika je čast i samom nominacijom  biti dio ovog okupljanja, predstavljati sebe i svoju tvrtku koja prema postavljenim kriterijima nadvladava okvire prosječnosti i izdvaja se izvrsnošću potkrijepljena  inovativnošću, kredibilitetom, razvojem ljudskih potencijala, neupitno vodeći prema jednom cilju, pozitivnom i uspješnom poslovanju.  Okupljati   se na jednom mjestu,  umrežavati, imati mogućnost ispričati priču o svojim  proizvodima  i uslugama,  pokazati ih širokoj i  raznolikoj  publici te  vrlo brzo doći do konkretne  informacije koja za zadatak ima multiciplirati proizvodnu vrijednost, kako za  proizvođača, tako  i za potrošače koji na taj način mogu kvalitetnije rješavati svoje  osobne želje, potrebe i doživljaje.